Ambrozija (Ambrosia artemisifolia L.) predstavlja opasan jednogodišnji korov koji brzo raste, obično do 150 cm visine, a čije sjeme zadržava klijavost i do 40 godina. Stabljika joj je razgranata, četvrtastog presjeka i obrasla je dlačicama. Listovi su joj naspramni, jajoliki, dlakavi i višestruko perasto dijeljeni. Cvjetovi su žućkaste boje, skupljeni u duge grozdaste cvati na vrhovima stabljike i bočnih grana. Ambrozija niče polovicom travnja dok s cvatnjom počinje sredinom srpnja. Cvatnja traje sve do početka prvih mrazeva.

Ambrozija proizvodi pelud u velikim količinama koji je jedan od najjačih poznatih alergena. Klasični simptomi alergijskog rinitisa su kihanje, curenje nosa, svrbež kože i sluznice te pojačano suzenje očiju. Kao čest problem uz alergijsku hunjavicu razvija se i astma.

Stoga apeliramo na poljoprivrednike kao i vlasnike odnosno korisnike voćnjaka, vrtova i sličnih površina da uništavaju ovaj korov, po mogućnosti dok još nije počela njegova cvatnja. Na manjim površinama i u slučaju pojave pojedinačnih biljaka ambroziju je najpoželjnije uništavati čupanjem cijele biljke zajedno s korijenom. Na većim površinama preporuča se košnja biljaka tik iznad tla (do 5 cm od zemlje), a što je poželjno uraditi prije cvatnje ambrozije kako bi se spriječilo širenje peluda i stvaranje sjemena. Velike površine i površine pod poljoprivrednim kulturama po mogućnosti treba tretirati odgovarajućim herbicidima dozvoljenim za tu namjenu. Ipak, kao ekološki najprihvatljivija mjera podrazumijeva se održavanje površina u nezakorovljenom stanju.

Nestabilne vremenske prilike stvorile su povoljne uvjete za pojavu i razvoj plamenjače vinove loze (Plasmopara viticola) i pepelnice (Erysiphe necator). Stoga je vinograde poželjno zaštititi od uzročnika plamenjače jednim od pripravaka: Mikal Premium F, Forum Star, Pergado F, Fantic F, Orvego ili nekim drugim pripravkom registriranim za ovu namjenu. U svrhu zaštite vinove loze od pepelnice može se koristiti jedan od pripravaka: Nativo 75 WG, Talendo, Dynali, Domark 40 ME, Folicur EW 250, Topas 100 EC ili neki drugi. Također je važno otkloniti višak lisne mase u zoni grozdova kako bi osigurali što bolju prozračnost i kako bi što bolje mogli oprskati zonu grozda. Osim toga, kod planiranja mjera zaštite vinove loze u narednom periodu poželjno je da razmak između tretiranja ne prelazi 10-12 dana.

Pripravke koristiti sukladno uputi proizvođača!

Na pojedinim lokalitetima vinova loza se već nalazi u fenofazi završetka cvatnje. Zbog nestabilnih vremenskih prilika koje će pogodovati pojavi i razvoju plamenjače vinove loze (Plasmopara viticola) poželjno je vinograde zaštititi jednim od pripravaka: Mikal Flash, Mikal Premium F, Forum Star, Fantic F, Mildicut 25 SC ili nekim drugim pripravkom registriranim za ovu namjenu. U svrhu zaštite vinove loze od pepelnice (Erysiphe necator) može se koristiti jedan od pripravaka: Vivando SC, Nativo 75 WG, Domark 40 ME, Folicur EW 250, Luna Experience, Topas 100 EC ili neki drugi.

Pripravke koristiti sukladno uputi proizvođača!

Octena mušica ploda (Drosophila suzukii) je štetnik čiji su glavni domaćini: jagoda, malina, kupina, borovnica, trešnja, breskva i vinova loza. Štetnik napada i druge voćne vrste kao što su kivi, japanska jabuka, smokva, jabuka, šljiva i kruška. Octena mušica ploda je štetnik koji je već evidentiran na području Hercegovačko-neretvanske i Zapadno-hercegovačke županije, zbog čega je potrebno poduzeti određene mjere u nasadima koštićavog voća.

Smanjenje populacije štetnika postiže se postavljanjem lovki s hranidbenim atraktantom (posude s octom). Lovke se prave od plastičnih boca na kojima se na više mjesta izbuše rupe promjera oko 5 mm, i to 3-5 cm ispod vrha čepa boce. U boce se potom ulije jabučni, vinski ili kombinacija jabučnog i vinskog octa do polovice zapremine te se prema potrebi nadolijeva ili zamjenjuje s novom lovkom. Hranidbene lovke potom treba objesiti u krošnju stabala. Najbolje vrijeme za postavljanje mamaca je mjesec prije početka zriobe plodova. 

Štetnik ubada plodove u zriobi nakon čega oštećeni plodovi u vrlo kratkom roku dobivaju miris octa te se naknadno razvija i trulež plodova. Napadnuti plodovi nisu prikladni za konzumaciju i gube na tržišnoj vrijednosti.

Octena mušica ploda (Drosophila suzukii) je štetnik čiji su glavni domaćini: jagoda, malina, kupina, borovnica, trešnja, breskva i vinova loza. Štetnik napada i druge voćne vrste kao što su kivi, japanska jabuka, smokva, jabuka, šljiva i kruška. Octena mušica ploda je štetnik koji je već evidentiran na području Hercegovačko-neretvanske i Zapadno-hercegovačke županije, zbog čega je potrebno poduzeti određene mjere u nasadima koštićavog voća.

Smanjenje populacije štetnika postiže se postavljanjem lovki s hranidbenim atraktantom (posude s octom). Lovke se prave od plastičnih boca na kojima se na više mjesta izbuše rupe promjera oko 5 mm, i to 3-5 cm ispod vrha čepa boce. U boce se potom ulije jabučni, vinski ili kombinacija jabučnog i vinskog octa do polovice zapremine te se prema potrebi nadolijeva ili zamjenjuje s novom lovkom. Hranidbene lovke potom treba objesiti u krošnju stabala. Najbolje vrijeme za postavljanje mamaca je mjesec prije početka zriobe plodova. 

Štetnik ubada plodove u zriobi nakon čega oštećeni plodovi u vrlo kratkom roku dobivaju miris octa te se naknadno razvija i trulež plodova. Napadnuti plodovi nisu prikladni za konzumaciju i gube na tržišnoj vrijednosti.

      

Nakon završene rezidbe vinove loze u narednim danima potrebno je izvršiti tretiranje tijekom mirovanja vegetacije. Posljednjih godina u hercegovačkim vinogradima sve češće je prisutna bolest crna pjegavost (Phomopsis viticola). Vizualnim pregledom orezane rozgve moguće je uočiti simptome spomenute bolesti. Bolest se prepoznaje po izbijeljeloj rozgvi sivkasto srebrnkaste boje na kojoj se nalaze crne točkice. Na mikrolokalitetima gdje se vinova loza nalazi u fazi bubrenja pupova ili stadiju razvoja vunastog pupa poželjno je izvršiti preventivnu zaštitu vinograda jednim od pripravaka na osnovi bakra registriranim za ovu namjenu (Nordox 75 WG, Cuprablau Z 35 WG i sl.)

Pripravke koristiti sukladno uputi proizvođača!

 

Nakon završene rezidbe i nakon što se vremenske prilike stabiliziraju poželjno je izvršiti tretiranje nasada maslina protiv uzročnika bolesti paunovog oka (Spilocaea oleagina). Tretiranje se može obaviti jednim od pripravaka na osnovi bakra: Cuprablau Z 35 WG, Nordox 75 WG, Neoram WG, Cupra SC, Copper Key Flow, Codimur SC, Airone SC i dr. Kod primjene bakarnih pripravaka moguća je pojava tzv. šoka bakra koji se manifestira u masovnom opadanju već zaraženog lišća kao posljedica razvoja bolesti paunovo oko. Tretiranje je poželjno obaviti u danima bez vjetra uz dovoljan utrošak škropiva.

Pripravke koristiti sukladno uputi proizvođača!

Zimska zaštita predstavlja obveznu mjeru koja se provodi u voćnim nasadima. Nakon rezidbe u nasadima koštićavog voća (breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja, višnja i dr.), a prije kretanja vegetacije (do fenofaze otvaranja pupova) treba pristupiti preventivnom zimskom tretiranju koje se obavlja pripravcima na osnovi bakra (Champion WG 50, Champion Flow SC, Neoram WG, Nordox 75 WG, Cuprablau Z 35 WG, Bordoška juha 20 WP Manica i dr.). Radi suzbijanja prezimljujućih oblika štetnika bakrenom pripravku moguće je dodati mineralno ulje (Bijelo ulje EC ili Mineralno svijetlo ulje EC) ili koristiti gotove tvorničke kombinacije bakra i mineralnog ulja, kao što je Modro ulje. Poglavito je važno pravodobno zaštititi nasade bresaka i nektarina od uzročnika kovrčavosti lista (Taphrina deformans). Tretiranje treba obaviti u danima bez oborina i vjetra, u najtoplijem dijelu dana i uz povećani utrošak škropiva (tzv. plavo kupanje voćaka).

Sredstva treba koristiti prema uputama proizvođača!

 

Ambrozija (Ambrosia artemisifolia L.) predstavlja opasan jednogodišnji korov koji brzo raste, obično do 150 cm visine, a čije sjeme zadržava klijavost i do 40 godina. Stabljika joj je razgranata, četvrtastog presjeka i obrasla je dlačicama. Listovi su joj naspramni, jajoliki, dlakavi i višestruko perasto dijeljeni. Cvjetovi su žućkaste boje, skupljeni u duge grozdaste cvati na vrhovima stabljike i bočnih grana. Ambrozija niče polovicom travnja dok s cvatnjom počinje sredinom srpnja. Cvatnja traje sve do početka prvih mrazeva.

Ambrozija proizvodi pelud u velikim količinama koji je jedan od najjačih poznatih alergena. Klasični simptomi alergijskog rinitisa su kihanje, curenje nosa, svrbež kože i sluznice te pojačano suzenje očiju. Kao čest problem uz alergijsku hunjavicu razvija se i astma.

Stoga apeliramo na poljoprivrednike kao i vlasnike odnosno korisnike voćnjaka, vrtova i sličnih površina da uništavaju ovaj korov, po mogućnosti dok još nije počela njegova cvatnja. Na manjim površinama i u slučaju pojave pojedinačnih biljaka ambroziju je najpoželjnije uništavati čupanjem cijele biljke zajedno s korijenom. Na većim površinama preporuča se košnja biljaka tik iznad tla (do 5 cm od zemlje), a što je poželjno uraditi prije cvatnje ambrozije kako bi se spriječilo širenje peluda i stvaranje sjemena. Velike površine i površine pod poljoprivrednim kulturama po mogućnosti treba tretirati odgovarajućim herbicidima dozvoljenim za tu namjenu. Ipak, kao ekološki najprihvatljivija mjera podrazumijeva se održavanje površina u nezakorovljenom stanju.

Nakon što se završi berba trešanja i višanja poželjno je izvršiti zaštitu od kozičavosti lišća (Blumeriella jaapii). Uzročnik bolesti je gljivica koja uglavnom napada list, pri čemu se tijekom lipnja na licu lista razvijaju sitne crvenoljubičaste pjege dok se na naličju lista (na mjestu pjege) razvija svijetla nakupina ljetnih konidija. Pjege se prvo pojavljuju uz rub lista, a kasnije se šire prema sredini. Kada se na jednom listu nalazi veliki broj pjega on poprimi crvenkasto-žutu boju i otpadne. Zaštita se obavlja jednim od pripravaka: Delan 700 WDG, Chromodin S-65 ili Syllit 544 SC.

Zbog iznimno visokih dnevnih temperatura tretiranje se treba planirati u hladnijem dijelu dana (jutarnji ili večernji sati).

Pripravke koristiti sukladno uputama proizvođača!