dani meda pozivnica za prikupljanje uzoraka

Obavještavamo zainteresirane pčelare  da  dostave uzorke za laboratorijsku analizu meda u Laboratorij za zdravstvenu ispravnost namirnica Buna. Uzorci se mogu dostaviti najkasnije do 11.10.2024 god. u vremenu  od 8:30 do 15:00 sati . Nakon laboratorijske  i senzorne ocjene uzoraka,  11. manifestacija Dani Meda u FBIH 2024 bit će održana u Federalnom zavodu za poljoprivredu ( Sarajevo ).

 

Dodatne informacije možete dobiti putem  telefona na broj ; 036 480 827 i  480 829

dani meda pozivnica za prikupljanje uzoraka

Kako je veljača mjesec u kojem dolazi do diferenciranja pupova masline, pa bi prva rezidba na rod trebala krenuti u ožujku. Rezidba se redovito nastavlja uz sanitarni rez koji se odnosi prvenstveno na oštećenje, bolesne i grane u sjeni. Odstranjivanjem rezidbom ovih grana dolazi do prozračnosti krošnje koja umanjuje pojavu relativne važnosti habitusa čime se umanjuju preduvjeti za nastanak bolesti i pojavu patogena. Ovaj zahvat smanjuje akumulaciju pojave „čađavica“ ,saprofitskih gljiva, a zaštita masline se obavlja sa bijelim uljem u koncentraciji od 1,5 % u ovom periodu ili sa crvenim uljem. Nakon vizualnog pregleda krošnje i reza na rod odstranjivanjem izrođenih grana iz prošle godine koja se obavlja na rubnim dijelovima krošnje, pojedine grane zahtijevaju pomlađivanje, te se prstenuju. Prstenovanjem sprječavamo ogoljavanje grana.

 

Također se rezidbom pomlađuju starije masline iz panja ili guke, te one koje su opožarene tijekom ljeta. Kod rezidbe jako bitno je odstraniti izboje iz panja, te vodopije. Kod rezidbe vodopija treba paziti kako bi u kombinaciji sa rezidbom unatrag , takve grane ostavili za rezervu i stvarali od njih rodne za godine koje slijede.

"Rez unatrag" tehnika je rezidbe kojom se vrši pomlađivanje izrođenih i iscrpljenih grana na način da se odstranjuju vršni izrođeni dijelovi grana i tako potiče stvaranje novih rodnih izboja.

Pri ovoj rezidbi skeletne grane koje imaju otklonjen ili povijen položaj imaju tendenciju bolje rodnosti pri kraju uzrasta dok prema sredini tjeraju bujnije izbojke. Obnavljanje jednogodišnjih izbojaka se obavlja uvijek odstranjivanjem izrođenih grana i izbojka. Grane se prorjeđuju od  produljnice prema bazalnom dijelu kako ne bi vegetacija gornjeg dijela nadmašila snagu rasta donjeg dijela krošnje.

Svaki tjedan u ožujku rade se vizualni pregledi kako bi se uočile promjene na pojedinim stablima, te izvršila zaštita i prihrana. Prihrana se poglavito obavlja mikrohranjivima folijarno prije cvatnje na bazi elemenata bora i cinka. Ovakvo tretiranje bi bilo poželjno provesti krajem ožujka, te još jedan put pred cvatnju. Prihrana maslina sa plitkom obradom u ovom periodu se obavlja sa dušičnim gnojivima.

Cijelo ukupna zaštita pesticidima se obavlja prije kretanja vegetacije. U ovom periodu se rade i mamci za potkornjake u obliku snopića grana kao i mehaničke prepreke oko debla stabala za zaštitu od pipe.

U periodu rezidbe treba obratiti pažnju da se orezane grane i korovi iznesu iz maslinika ili da se uz protupožarne mjere spale u njemu. Kod otvorenog plamena bitno je da se nalazi na većoj udaljenosti od postojeći stabala kako ne došlo do opaljenja grana, što na temperaturnoj razlici izaziva isušenje grana i kasniju pojavu bolesti na istim.

Kod primjene preparata jako je važno držati se uputa proizvođača o dozama  kao i preporukama agronoma u  agro-centrima.

dr.sc. Miro Barbarić dipl.ing.agro

mr.sc. Marija Prlić dipl.ing.agro

Prehrambene, zdravstvene i terapeutske dobrobiti kozjeg mlijeka svima su već poznate posebno kada je riječ o imunitetu te kod  bolesti dišnog sustava, no zbog svog sastava kozje mlijeko je vrlo blago i prema ljudskoj koži.

Postoje vjerovanja da su stari Egipćani među prvima koristili kozje mlijeko za njegu kože, a da je Kleopatra poznata po svojoj porculanskoj koži namakala svoje tijelo kozjim mlijekom jer je to njenoj koži davalo poseban blistav sjaj.

Kozje mlijeko dovoljno je nježno čak i za najosjetljiviju kožu a zahvaljujući bogatoj kombinaciji vitamina, masti i probiotika korisno je za sve tipove kože.

Sadrži masne kiseline koje pomažu obnoviti kožnu barijeru, probiotike za poticanje rasta normalne flore kože i vitamin A za nježni piling.

Kozje mlijeko u prirodnoj kozmetici možete pronaći u  sapunima, kremama za lice i ruke, mlijeku za tijelo, šamponima te pjenušavim gelovima.

Jedan od popularnijih proizvoda u prirodnoj kozmetici svakako je sapun od kozjeg mlijeka. S obzirom da kozje mlijeko sadrži puno vitamina i prirodnih sastojaka, sapun izrađen od njega čini kožu lica nježnom, zdravom i lijepom. Sapuni od kozjeg mlijeka najčešće se pripravljaju od svježeg kozjeg mlijeka u kombinaciji sa uljima poput maslinovog, kokosovog i palminog uz dodatke eteričnih ulja. Kozje mlijeko služi kao omekšivač koji daje koži prirodnu vlažnost i blagotvorno je umiruje.

Sapun od kozjeg mlijeka uglavnom se izrađuje hladnim postupkom  saponifikacije, a sam proces uključuje kombiniranje ulja i natrijevog hidroksida. Voda je sastavni dio većine sapuna a kod izrade ovih sapuna umjesto vode koristi se kozje mlijeko koje je bogato mastima što rezultira kremastijom i nježnijom strukturom sapuna.

Na internetu možete pronaći gotove recepte za izradu sapuna, a također možete pronaći i poslužiti se sapunskim kalkulatorom prilikom formiranja svog recepta. Sapunski kalkulator pomoći će vam da budete sigurni da su vaši omjeri ulja, mlijeka i natrijevog hidroksida točni te da će sapun ispasti dovoljno čvrst, kremast i pjenušav.

Sapuni se dan nakon izlijevanja u kalupe režu na željene komade i ostavljaju šest tjedana da se proces saponifikacije u potpunosti završi.

Prilikom izrade sapuna potrebno je koristiti zaštitne rukavice, naočale i masku za lice jer rad sa lužinama može biti opasan, a ukoliko se želite ozbiljnije baviti izradom sapuna potražite online tečaj ili praktičnu radionicu.

Većinu sapuna od kozjeg mlijeka ručno izrađuju i proizvode mali proizvođači na svojim obiteljskim gospodarstvima, najčešće je to dodatna zarada uz veliki trud i žrtvu koju farmeri ulažu u samu proizvodnju kozjeg mlijeka. I zato podržimo male lokalne proizvođače jer kupovinom njihovih proizvoda mi pomažemo jednoj djevojčici da ide na sate plesa, dječaku da kupi dres omiljene ekipe a njihovim roditeljima da donesu hranu na stol.

 

Mija Golemac, dipl.ing.agr.

 

Federalni agromediteranski zavod Mostar dana 16.09.2022. godine obilježio je 70. godišnjicu osnivanja Duhanskoga instituta i 95. godišnjicu duhanske pokusne službe u Bosni i Hercegovini.

U nazočnosti brojnih znanstvenika, nekadašnjih i sadašnjih članova i suradnika Zavoda, predstavnika ministarstava, skup je otvorio prof. dr. Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda osvrćući se na kratak pregled nastanka i rada Duhanskog instituta.

Nakon što je klapa Drača uz glazbenu pratnju na gitari Ive Jurića uveličala ovu svečanost, nazočne su pozdravili bliski suradnici i predstavnici institucija čestitajući obljetnicu i poželjevši sreću u budućem radu.

Povodom obilježavanja obljetnice otiskana je Monografija 70 godina od osnivanja Duhanskog instituta Mostar i 95 godina duhanske pokusne službe u Bosni i Hercegovini. Ova publikacija  nam prikazuje znanstveno-istraživački i stručni rad u duhanskom gospodarstvu Bosne i Hercegovine i institucije koje su se tim radom bavile te odaje priznanja svima koji su doprinijeli njihovom utemeljenju i  uspješnom radu.

 

Priznanje za životno djelo su dobili :

 

1.         Prof.dr.sc. Đulsa Bajramović

2.         Prof.dr.sc. Jure Beljo

3.         Prof.dr.sc. Hamid Ćustović

4.         Mladen Gašpar, dipl.inž.agr. (posthumno)

5.         Prof.dr.sc. Nedžada Kosović

6.         Dr.sc. Omer Kurtović

7.         Prof.dr.sc. Marko Matić

8.         Mr.sc. Hivzo Pediša

9.         Prof.dr.sc. Jadranka Pejčič

10.       Prof.dr.sc. Vjekoslav Selak

11.       Prof.dr.sc. Željko Šuman

12.       Prof.dr.sc. Vladimir Trninić

 

Plakete za dugogodišnju suradnju na unaprjeđenju poljoprivrede u Bosni i Hercegovini dobili su strani suradnici:

 

1.         CIHEAM BARI – Mediterranean Agronomic Institute of Bari

2.         STÁTNÍ VETERINÁRNÍ ÚSTAV PRAHA - Veterinarski institut Prag (CZ)

3.         UZKUZ Ústřední kontrolní a zkušební ústav zemědělský, Brno (CZ)

4.         Embassy of Czech Republic to Bosnia and Herzegovina)

5.         Ambasciata d`Italia, Sarajevo

6.         Agenzia Italiana per la Cooperazione allo Sviluppo (AICS), Sede Regionale di Tirana -     Sezione Distaccata di Sarajevo

 

Također su dodijeljene zahvalnice stranim suradnicima za iznimnu poslovnu suradnju, doprinos u radu i razvoju ustanove:

 

1.         CIHEAM MEDITERRANEAN AGRONOMIC  INSTITUTE OF BARI, ITALIA (Prof. Mladen Todorović, PhD)

2.         STÁTNÍ VETERINÁRNÍ ÚSTAV PRAHA - Veterinarski institut Prag (CZ) (Mr. Jan Rosmus)

3.         UZKUZ Ústřední kontrolní a zkušební ústav zemědělský, Brno (CZ) (Mr. Petr Vaculik)

4.         Embassy of Czech Republic to Bosnia and Herzegovina (Mrs. Lenka Huberova)

5.         Ambassador Extraordinary and Plenipotentiary of the Czech Republic to Bosnia and Herzegovina (H.E. Ivana Hlavsova)

6.         Consul and Head of Development , Embassy  of the Czech Republic in the Bosnia and Herzegovina (Mr. Štepan Šantruček)

7.         Ambasciata d`Italia, Sarajevo (H.E. Marco di Ruzza)

8.         Per Agenzia Italiana per la Cooperazione allo Sviluppo (AICS), Sede Regionale di Tirana -Sezione Distaccata di Sarajevo (Mrs. Stefania Vizzaccaro)

 

Plakete za  dugogodišnju suradnju na unaprjeđenju poljoprivrede u Bosni i Hercegovini podijeljene su i :

 

1.         Sveučilištu u Mostaru

2.         Grad Mostar

3.         Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru

4.         Agromediteranskom fakultetu, Univerziteta „Džemal Bijedić“

5.         Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu

6.         Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci

7.         Veterinarski fakultet Sarajevo

8.         Federalnom zavodu za poljoprivredu, Sarajevo

9.         Federalnom zavodu za agropedologiju, Sarajevo

10.       Poljoprivrednom institutu Republike Srpske, Banja Luka

11.       Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

12.       Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja

13.       Ured za veterinarstvo BiH

14.       Vlada Hercegovačko-neretvanske županije (predsjednik prof.dr.sc. Nevenko Herceg)

15.       Vlada županije Zapadnohercegovačke (predsjednik Zdenko Ćosić)

16.       Ministarstvo gospodarstva županije Zapadnohercegovačke, Posušje

17.       Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegovačko-neretvanske županije,   Mostar

18.       Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine - BATA

19.       Agencija za sigurnost hrane BiH

20.       Veterinarski Institut Republike Srpske "Dr. Vaso Butozan"

21.       Zadružnom savezu Dalmacije, Split

 

Na samom kraju dodijeljene su zahvalnice za iznimnu poslovnu suradnju, doprinos radu i razvoju institucije :

 

1.         G-đa Ines Terza, Embassy of the Czeh Republic in the Bosnia and Herzegovina

2.         Prof.dr.sc. Ivan Ostojić, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru

3.         Prof.dr.sc. Ivo Čolak, Sveučilište u Mostaru

4.         Prof.dr.sc. Ante Mišković, Sveučilište u Mostaru

5.         Gđa. Štefica Nurkić, Orašje

6.         Gosp. Zdenko Galić, Mostar

7.         Gosp. Blago Markota, Čitluk

8.         Gosp. Veselko Sivrić, Čitluk

9.         Gosp. Branko Skoko, Široki Brijeg

10.       Gosp. Branko Markić, Široki Brijeg

11.       Gosp. Vlado Barbarić, Široki Brijeg

12.       Gosp. Ivan Bubalo, Čapljina

13.       Dr. Sc. Borko Sorajić, Ljubinje

14.       AGROHERC d.o.o., Čapljina

15.       AgroHerc Organic Agriculture d.o.o. Mostar

16.       Udruga „Hercegovački plodovi Mediterana“, Stolac

17.       KATARINA doo, Mostar

18.       DOMINANT  d.o.o., Gabela polje, Čapljina

19.       ADRIAHISTHIL d.o.o., Gabela polje, Čapljina

20.       VINARIJA DOMANICA d.o.o., Domanovići, Čapljina

21.       VINARIJA ČITLUK d.d., Čitluk

22.       HERCEGOVINAVINO d.o.o., Mostar

23.       VINOGRADI NUIĆ d.o.o., Crnopod, Ljubuški

24.       HEPOK d.d., Mostar

25.       PODRUMI ANDRIJA, d.o.o., Paoča, Čitluk

26.       HERCEGOVINAPRODUKT d.o.o., Čitluk

27.       PODRUMI VUKOJE 1982, d.o.o., Trebinje

28.       KOMRAD d.o.o. Trebinje

29.       PODRUMI MANASTIRA TVRDOŠ d.o.o., Trebinje

30.       AG MEĐUGORJE d.o.o., Međugorje, Čitluk

31.       CATENA  d.o.o.,Ljubuški

32.       EREŠ-COMMERCE d.o.o., Sretnice bb, Kruševo, Mostar

33.       HP INVESTING d.o.o., Bišće polje bb, Mostar

34.       JSB- s.d. , Ljubuški

35.       MONAKO 2000 d.o.o., Potpolje bb.,Čitluk

36.       OBITELJSKI PODRUM TOMA Veliki Ograđenik bb,Čitluk

37.       OBITELJSKI PODRUM „VUČIĆ“, Donja Blatnica bb., Čitluk

38.       PROIZVODNJA  VINA  „PODRUM TOLJ“, Blatnica bb,  Čitluk

39.       OBITELJSKI PODRUM VESELKO SIVRIĆ, Međugorje

40.       OBITELJSKI PODRUM SUŠAC, Cerno bb, Ljubuški

41.       VINARIJA BUNTIĆ, Miletina, Ljubuški

42.       VINARIJA FAMILIJE TATAREVIĆ, Kruhari bb, Sanski most

43.       VINARIJA FAZAN d.o.o.  Prnjavor, Naseobina Lišnja bb, Prnjavor

44.       VINARIJA JUNGIĆ d.o.o., Čelinac, Banja Luka

45.       VINARIJA PODRUMI MATA – vl. JOZO VUČIĆ (Baja), Blatnica bb, Čitluk

46.       VINARIJA ŠKEGRO, Radišići, Ljubuški

47.       VINO BRKIĆ d.o.o., Čitluk

48.       VINO MATIĆ d.o.o.,Trebižat bb, Čapljina

49.       VINO MILAS - ZDENKO MILAS, Humac, Ljubuški

50.       VRTOVI SUNCA d.o.o., Višnjica, Grude

51.       Rubis D.O.O., Vionica Čitluk

52.       HUUM- Hercegovačka Udruga Uljara i Maslinara

53.       UDRUGA VINOGRADARA I VINARA LJUBUŠKI

54.       DUVAN HERCEGOVAČKI RAVNJAK, Grude

55.       Uljara „KIWI ŠPORT“ , Ljubuški

56.       Uljara „RAMLJAK“, Čapljina

57.       Uljara „MURIĆ“, Ljubuški

60.       Suzana Madžarić

61.       Doc.dr.sc. Marija Lasić

62.       Ornela Čolić – za tridesetogodišnji doprinos radu i razvoju institucije

 

Zahvalnicu je dobio i  General Tobacco Industry d.o.o., - TABAK Museum&Restaurant za osnivanje prvog muzeja duhana u Hercegovini.

Kondicija je stanje uhranjenosti životinje i ima važan utjecaj na reprodukciju i proizvodnju ovaca i koza. Na kondiciju možemo utjecati u većoj ili manjoj mjeri, što znači da se ona može mijenjati tokom života.

Ovce i koze su uglavnom sezonski poliestrične životinje koje se u našim krajevima tjeraju u jesen i prije tog perioda potrebno ih je pripremiti za pripust.

Priprema prvenstveno podrazumijeva  procjenu i popravljanje tjelesne kondicije koje se počinje provoditi oko 4-5 tjedana prije pripusta.

Najprecizniji način procjene tjelesne kondicije ovaca i koza je metoda vaganja koja zahtjeva puno vremena i veći angažman ljudi, i zato se s ciljem što jednostavnije provedbe ocjena kondicije vrši na bazi procjene opipavanjem razvijenosti mišića i prisustva masnog tkiva iznad i oko kičmenih pršljenova u slabinskog dijelu. Tu se mogu napipati koštane izbočine kralježnice (tmasti i poprečni izdanci kralježaka) koje se ističu jače ili slabije, ovisno prekrivenosti mišićnim i masnim tkivom. Važno je naglasiti da je ovu metodu kod koza prikladnije primjenjivati opipavanjem rebara i područja prsne kosti. Za ocjenu kondicije ovaca i koza najčešće se koristi brojčana ljestvica od 1 do 5.

U vrijeme pripusta ovce i koze trebaju imati ocjenu kondicije 3, mršave  i debele životinje neće biti u stanju postizati svoje maksimalne reprodukcijske i proizvodne kapacitet.

Ovce i koze s ocjenom kondicije 1 izrazito su mršave, malaksale i vrlo teško stoje. Palpacija dugoga leđnog mišića i masnog tkiva upućuje na slabu ispunjenost slabinskog područja, Na opip se osjeća oštrina, dok se kod koza palpacijom prsnog dijela mogu jasno osjetiti koštane izbočine prsne kosti. Kod koza su pojedinačna rebra jasno vidljiva, masno tkivo u području prsa oskudno je i lako se obuhvati prstima.

Kod ovaca i koza s ocjenom kondicije 2 istaknuti su trnasti nastavci i jasno se mogu opipati tanki poprečni nastavci slabinskih kralježaka koji su glatki i zaobljeni, a prsti prolaze uz i ispod njihova ruba. Dugi leđni mišić umjerene je dubine i prekriven tankim slojem masnog tkiva. Kod koza je masno tkivo nešto više zastupljeno, vidljiva su posljednja rebra, a palpacijom se još uvijek jasno osjećaju rubovi rebara. Masno tkivo na prsnoj kosti može se obuhvatiti prstima i pomično je na dodir.

Kod ovaca i koza s ocjenom kondicije 3 trnasti i poprečni nastavci slabinskih kralježaka vizualno i palpacijski slabije su naglašeni, kao i područje između posljednjih rebara. Poprečni su nastavci glatki, dugi leđni mišić dobro je razvijen i umjereno pokriven masnim tkivom pa se tek jakim pritiskom mogu napipati rubovi slabinskih kralježaka. U odnosu na ovce, kod koza je nešto veća zastupljenost masnog tkiva, što je osobito izraženo u području rebara. Uz jači pritisak moguće je osjetiti međurebrene prostore, masno tkivo je na prsima deblje i slabo pomično.

Kod ovaca i koza s ocjenom kondicije 4 rubovi trnastih nastavaka slabinskih kralježaka i rebara nisu vidljivi i stječe se dojam zaobljenosti životinje, bez izraženih koštanih izbočina. Trnasti nastavci slabinskih kralježaka mogu se osjetiti uz jak pritisak, dok se poprečni nastavci ne mogu osjetiti pod prstima ili dlanom. Dugi leđni mišić dobro je razvijen i prekriven debljim slojem masnog tkiva. Kod koza rebra nisu vidljiva, masno tkivo u prsnom području teško je obuhvatiti prstima i nepomično je na dodir.

Kod ovaca i koza s ocjenom kondicije 5 količina nagomilane masti je tolika da se trnasti i poprečni nastavci slabinskih kralježaka ne mogu osjetiti. Visoka je zastupljenost masnog tkiva i u području zdjelice te prsne kosti. Dugi leđni mišić dobro je razvijen i prekriven debelim slojem masnog tkiva. Kod koza je naglašena obraslost rebrenog i prsnog dijela debljim slojem masnog tkiva koje je nepomično na dodir.

Uvažavajući značenje dobre kondicije za reprodukciju i odgoj podmlatka u sklopu procjene grla se razvrstavaju i obavlja se škartiranje starih i nisko proizvodnih grla te se životinje razvrstavaju u skupine čiji je cilj hranidbom postići optimalnu kondiciju i pripremiti životinje za pripust. Predebela fizička kondicija nije poželjna, a životinjama se obrok kvantitativno i kvalitativno smanjuje kako bi ih doveli u rasplodnu kondiciju.

Poboljšana ishrana u periodu pred pripust ima pozitivan utjecaj na uspjeh ovulacije, povećan broj jajnih stanica, smanjena smrtnost embrija, vitalnije potomstvo.

Pojačana hranidba preporuča se za grla lošije tjelesne kondicije .Obilnijom ispašom na kvalitetnijim pašnjacima i dodavanjem krepkih krmiva počinjemo oko 4 tjedna prije pripusta. Što su životinje u lošijoj kondiciji u obrok se dodaje više žitarica.

Rasplodni mužjaci u vrijeme sezone parenja trebaju imati dobru kondiciju ( ocjena 3.5-4) jer u tom periodu vrlo malo vremena provedu konzumirajući hranu i gube i do 12%  od tjelesne mase. Kvalitetna hranidba ima izravan utjecaj na broj podmlatka svake sezone.

Mija Golemac, dipl.ing.agr.

Dolaskom toplijeg vremena na farmama se stvaraju povoljni uvjeti za razvoj raznih insekata i muha koje osim što stvaraju nelagodu uznemirujući životinje, uzrokuju gubitak apetita a samim time ekonomsku štetu smanjenom proizvodnjom mesa i mlijeka. Prenosnici su virusnih, bakterijskih i gljivičnih oboljenja.  

Muhe najčešće prezimljavaju u obliku jajašca, larvi ili kukuljica a porastom temperatura u proljeće započinje njihov razvoj. Jedna ženka može položiti 1000 jajašaca a pri povoljnim temperaturama muhe mogu razviti i do 9 generacija u jednoj sezoni.

Četiri petine ukupne populacije muha čine jajašca i ličinke stoga da bi postigli uspješne rezultate u suzbijanju muha potrebno je prekinuti njihov razvojni ciklus. To možemo postići koristeći sredstva koja sprječavaju razmnožavanje - larvicide. Larvicidi imaju visoku učinkovitost samo ako se tretman nastavlja u propisanim intervalima.

Suzbijanje muha i drugih insekata na farmama zahtjeva korištenje više strategija istovremeno, a neke od njih su: 

• održavanje higijene stajskog prostora i prostora oko objekta 
• redovno čišćenje stajnjaka i ostataka hrane jer su to mjesta pogodna za razvoj insekata 
• redovno provjetravanje objekta 
• postavljanje mreža na sve otvore staje  
• korištenje ljepljivih traka i podloška 
• korištenje lampi za privlačenje kukaca sa ljepljivom podloškom ili mrežicom pod naponom koja ih kod dodira odmah ubija 
• ugradnja stropnih ventilatora koji miješaju veliku količinu mase zraka i ometaju let muha 
• premazivanje i prskanje greda, okvira, vrata kemijskim sredstvima 
• kod primjene kemijskih sredstava najbolje je kombinirati preparate koji suzbijaju odrasle muhe i one koji suzbijaju ličinke 
• larvicide početi koristiti u proljeće dok je broj muha još relativno mal kako bi prekinuli njihov razvojni ciklus 

Mija Golemac, dipl.ing.agr.

Tablica 1. Optimalne i dopuštene proizvodne temperature zraka u biozoni životinja u stajama po vrstama i kategorijama domaćih životinja ( Asaj, 1997.)

 

 

 

Temperatura zraka jedan je od najvažnijih čimbenika mikroklime koji direktno utječe na zdravlje, ponašanje, rast, iskorištavanje hrane i reprodukciju domaćih životinja.

Domaće životinje osjetljivije su na više nego na niže temperature a u tom smislu najmanje su osjetljivi konji jer imaju mogućnost obilnog znojenja zbog dobre aktivnosti znojnih žlijezda.

Goveda, koze, ovce, svinje i perad puno teže podnose nepovoljno djelovanje visokih temperatura, a kod visoko proizvodnih krava dolazi do pada proizvodnje i do 50% . Također manje plemenite pasmine bolje podnose nepovoljne mikroklimatske uvijete od plemenitih pasmina.

Na našem području zastupljena su uglavnom manja stada koja se drže ekstenzivno u improviziranim nastambama gdje su ulaganja u gradnju bila skromna a kapacitet objekta često nije odgovarao potrebama životinja koje u njemu borave. Temperaturni stres i temperaturni udar javlja se prvenstveno kod životinja koje borave u zatvorenim, prenapučenim objektima sa slabom ventilacijom.

 

Preporuke za zaštitu domaćih životinja od vrućina:

• Visoke temperature utječu na apetit životinja, stoga ih obilnije treba hraniti u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima.
•  
• Životinjama je potrebno osigurati dovoljne količine svježe vode.
•  
• Potrebno je češće čistiti prostirku i stajnjak koji dodatno zagrijava prostor.
•  
• Kod izgradnje objekta potrebno je voditi brigu o stvaranju uvjeta za prirodnu ventilaciju ili ugradnju ventilacije.
•  
• Izgradnjom nadstrešnice ili sadnjom drveća štitimo životinje od direktnog sunca.
•  
• U govedarskoj proizvodnji preporuka je poluotvoreni sustav držanja koji poboljšava mikroklimu a samim time utječe na proizvodne rezultate.
•  
• Postavljanje dodatne ventilacije unutar objekta te korištenje sistema hlađenja vodom.
•  
• Paziti da objekt nije prenapučen.
•  
• Redovno praćenje temperature i vlažnosti zraka kako bi se na vrijeme moglo reagirati.

           

 

Mija Golemac, dipl.ing.agr.

 

Dana 10.06.2022. godine održana je škola cijepljenja vinove loze i masline u organizaciji  Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar u sklopu edukacijskih aktivnosti Zavoda u oblasti vinogradarstva i voćarstva.

Prije demonstracije postupka cijepljenja uvodno je istaknuto veliko značenje  cijepljenja u suvremenoj voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji, posebice u proizvodnji sadnog materijala. Škola je bila  namijenjena svima koji žele znati kako na tehnički ispravan način obaviti cijepljenje vinove loze i masline. Sudionici škole su bili hobisti, voćari i vinogradari kao i studenti Agronomsko i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

 

U praktičnom dijelu radionice demonstrirana je tehnika cijepljenja starijih stabala masline zelenom primkom „pod koru“ i vinove loze korištenjem zelenog pupa tzv. „T buding“.

 

Istaknuta je prednost cijepljenja u postupku promjene sortimenta s aspekta uštede vremena u fazi juvenilnog razdoblja mladih sadnica kao i sigurnosti u pogledu željenog sortimenta. Poseban se naglasak stavio na rješavanje problema alternativne rodnosti sorte Oblica osiguravanjem sorte oprašivača unutar krošnje navedene sorte.

Školu je vodio Marijo Leko, dipl.ing.polj. ,rukovoditelj odjeljenja biljne proizvodnje sa svojim suradnicima dr.sc. Mirom Barbarićem i Anitom Raič, dipl.ing.agr.